U proljeće, ljeto i jesen  2022. godine (od veljače do rujna) na području Značajnog krajobraza nastavljena su istraživanja flore i staništa koja se provode od 2019. godine. Floristička istraživanja provedena su standardnom metodom kartiranja flore upotrebom srednjoeuropske mreže za kartiranje MTB 64, gdje svaki nalaz ima preciznost od cca 2,1 km2 (Nikolić 2006.).

Istraživanje flore i staništa u rujnu
Raspodjela MTB 64 polja na području Značajnog krajobraza Baraćeve špilje

Tijekom istraživanja opetovano su obiđeni različiti tipovi staništa unutar navedenih MTB kvadranata u svrhu izrade popisa biljnih svojti te bilježenja njihove rasprostranjenosti na području Značajnog krajobraza. Tijekom istraživanja fotografirani su biljke i staništa, a dio biljaka je prikupljan zbog determinacije kao referentni materijal te pohranjen u Herbarijsku zbirku Hrvatskog prirodoslovnog muzeja CNHM. Uz svaku svojtu naveden je njezin status s obzirom na endemizam, ugroženost, zaštićenost i/ili invazivnost. Prilikom određivanja problematičnih vrsta korišteni su standardni ključevi i ikonografije (Domac 1994, Jávorka i Csapody 1991, Nikolić 2019, 2020a, 2020b, Pignatti 1982 i Tutin i sur. 1968-1980, 1993). Nazivi svojti usklađeni su prema bazi podataka Flora Croatica Database (Nikolić 2022), a zaštićene svojte su izdvojene prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 73/2016). Status ugroženosti pojedinih svojti određen je prema Online Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić 2022a). Invazivne svojte analizirane su prema bazi podataka Flora Croatica Database (Nikolić 2022b) i prema knjizi Flora Hrvatske: invazivne biljke (Nikolić i sur. 2014). Šifra i nazivi staništa usklađeni su prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa RH (V. verzija)

Na istraživanom području tijekom 2019., 2020., 2021. i 2022. godine zabilježene su ukupno 562 biljne svojte. Od zabilježenih svojti strogo zaštićenih je 29, četiri su endemične (subendemi), jedna kritično ugrožena (CR), tri ugrožene (EN), 11 osjetljivih (VU), deset gotovo ugroženih (NT), dok su tri najmanje zabrinjavajuće (LC), a dvije nedovoljno poznate (DD). Također je zabilježeno 19 alohtonih svojti, od kojih je deset invazivnih. Od zabilježenih invazivnih svojti u većem broju primjeraka zabilježene su jedino vrste Solidago gigantea i Erigeron annuus na zapuštenim poljoprivrednim površinama, a Solidago gigantea i na dijelovima vlažnih staništa.

Popis novozabilježenih svojti za područje ZK Baraćeve špilje u 2022. godini:

1.Arctium tomentosum Mill. – pustenasti čičak

  1. Aristolochia clematitis L. – divlji jabučnjak
  2. 3. Asperula – lazarkinja
  3. 4. Astragalus glycyphyllos – slatkastolisni kozlinac
  4. 5. Barbarea vulgaris T. Aiton – obična barica
  5. 6. Bidens tripartitus – trodijelni dvozub

7.Brassica sp. – kupus

  1. 8. Campanula rapunculoides – poljski zvončić
  2. 9. Cerastium semidecandrum – svinuti rožac
  3. Cerinthe minor L. – mala visika

11.Chenopodium polyspermum L. – višesjemena loboda

12.Epilobium tetragonum L. – četverougla vrbolika

  1. Erodium cicutarium (L.) Ľ Hér. – obični čapljan (
  2. Erophila verna (L.) Chevall. – ranocvjetna nemoćnica
  3. Fallopia dumetorum (L.) Holub – šikarasti papunac
  4. Galinsoga parviflora Cav. – trepavičava konica
  5. Helleborus multifidus Vis. ssp. intermedius (Host) Martinis – rascijepani kukurijek, krški
  6. Lactuca serriola L. – divlja salata
  7. 19. Lapsana communis – obična ognjičina
  8. Lepidium campestre (L.) W. T. Aiton – poljska grbica
  9. Melampyrum cristatum L. – poljska grbica
  10. 22. Ornithogalum umbellatum – štitasto ptičje mlijeko
  11. 23. Phleum phleoides (L.) H. Karst. – sjajna mačica
  12. Polygonum arenastrum Boreau – spljošteni dvornik
  13. Polygonum lapathifolium L. – kiseličasti dvornik
  14. Polypodium interjectum Shivas – umetnuta oslad
  15. 27. Ranunculus strigulosus Schur – krutodlakavi žabnjak
  16. Rosa arvensis Huds. – poljska ruža
  17. Salix triandra L. – bademasta vrba
  18. 30. Saxifraga tridactylites – prstasta kamenika
  19. Silene italica (L.) Pers. – talijanska pušina
  20. 32. Tanacetum vulgare – obični buhač
  21. Taraxacum laevigatum auct. croat. – maslačak
  22. 34. Torilis japonica (Houtt.) DC. – japanska čahrica
  23. Vicia dumetorum L. – šikarasta grahorica
  24. 36. Epilobium tetragonum – četverougla vrbolika
Chenopodium polyspermum L. – višesjemena loboda
Zajednice nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa uz potok Kršlju
Grafikon 1. Udio pojedinih tipova staništa na području ZK Baraćeve špilje

Analiza površine zastupljenih tipova staništa (grafikon 1) pokazala je prevlast šumskog tipa staništa (E) kao i veliki udio mezofilnih šikara i živica brežuljkastog i brdskog vegetacijskog pojasa (D.1.2.1.1.1). Od travnatih staništa prevladavaju mezofilne livade košanice Srednje Europe, dok je veći dio brdskih livada uspravnog ovsika u zarastanju, a najmanju površinu zauzimaju vlažne livade.

Broj zabilježenih biljnih svojti u odnosu na površinu Značajnog krajobraza je vrlo velik. Samo za usporedbu, Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje ima površinu od oko 350 km2 i do sada zabilježenih 1033 biljnih svojti, a ZK Baraćeve špilje površinu od 5 km2 i do sada zabilježene 562 biljne svojte. Veliki broj zabilježenih svojti na području Značajnog Krajobraza Baraćeve špilje rezultat je velike stanišne raznolikosti i različitih stadija sukcesije, što na kraju rezultira velikom biljnom raznolikošću, a time i velikom bioraznolikošću.

Prethodna objava
SPELEON – Novo sjedište Hrvatskog Speleološkog saveza
Sljedeća objava
Svečano otvoren centar podzemne baštine SPELEON