Često postavljana pitanja

 

Je li u špilji hladno?

Temperature zraka speleoloških objekata uglavnom su slične prosječnoj godišnjoj temperaturi zraka područja u kojem se nalaze. Temperatura u Gornjoj Baraćevoj špilji je konstantna i ne mijenja se – imajte na umu da je to je oko 9 stupnjeva Celzijevih. Iz tog razloga preporučamo da sa sobom ponesete topliju odjeću i prikladnu obuću, neovisno koje je godišnje doba.

 

Mogu li mala djeca u špilju?

Špilju mogu posjetiti sve dobne skupine. Malodobna djeca špilju mogu posjetiti u pratnji roditelja ili učitelja/pratitelja ako se radi o posjetu grupe.

 

Mogu li špilju posjetiti osobe sa invaliditetom?

Zavisno o stupnju invaliditeta, moguće je samostalno procijeniti jeste li u mogućnosti posjetiti špilju. Ulaz u Gornju Baraćevu špilju nalazi se dvjestotinjak metara stepenastom stazom od info centra, te je u ovom trenutku nažalost nemoguće organizirati obilazak posjetiteljima u invalidskim kolicima. U budućem posjetiteljskom centru Kuća špilje pristup invalidima će biti omogućen u potpunosti.

 

Mogu li kućni ljubimci u špilju?

Kućnim ljubimcima nije dopušten ulaz u špilju, ali ako ste na izletište Baraćeve špilje doveli i svojeg ljubimca; lijepo ćemo se pobrinuti i za njega. U sklopu izletišta nalazi se posebno mjesto koje je u vidokrugu našeg osoblja, gdje možete ostaviti svog ljubimca na povodcu za vrijeme vašeg posjeta špilji.

 

Jesu li šišmiši opasni?

Upravo naprotiv. Šišmiši su nam vrlo korisni jer su prirodni regulator broja kukaca. Sve vrste šišmiša u hrvatskoj su kukcojedi. Također korisni su nam kao oprašivači velikog broja biljaka i upravo suprotno od naslovnog pitanja, ljudi su puno više opasni za šišmiše jer krčenjem šuma i upotrebom pesticida znatno utječemo na gubitak njihovih staništa i izvora hrane. Priče o zaplitanju šišmiša u kosu nisu točne, jer dovoljno je reći kako šišmiši savršeno lete u apsolutnom mraku, love kukce u letu, te kao takvi izuzetni letači vrlo lako izbjegavaju ljude. Priče o šišmišima vampirima također služe samo za zastrašivanje jer postoje samo tri vrste šišmiša koji piju krv životinja ali sve tri vrste obitavaju u Južnoj Americi.

 

Ima li na izletištu restoran ili fastfood?

Na našem izletištu za sada ne postoji ponuda hrane, no u sklopu info centra možete se osvježiti sokovima, pivom, kavom, sladoledima ili grickalicama. Također u ponudi imamo i raznovrsne suvenire.

 

Što ako posjetitelji smatraju da su klaustrofobični?

Moguće je pridružiti se ostalim posjetiteljima i poći na obilazak, a u slučaju nelagode napustiti organizirani obilazak u pratnji vodiča. Prema dosadašnjim iskustvima posjetitelji s klaustrofobijom većinom ne osjećaju značajniju nelagodu.

 

Postoji li parking za posjetitelje?

Uz samo izletište Baraćevih špilja nalazi se besplatni parking za sve posjetitelje, uključujući i parking rezerviran za invalide. Parking je od kioska/info pulta udaljen svega 100 metara.

 

Može li se špilju posjetiti sa dječjim kolicima?

Ulaz u Gornju Baraćevu špilju nalazi se dvjestotinjak metara stepenastom stazom od info centra, te je pristup špilji nažalost nemoguć s dječjim kolicima. Također konfiguracija terena unutar špilje nije pogodna za dječja kolica.

 

Je li dozvoljeno fotografiranje i snimanje u špilji?

Fotografiranje u špilji za vrijeme posjete je dozvoljeno ali obavezno bez uporabe bljeskalice. Video snimanje špilje nije dozvoljeno. Za ostale oblike fotografiranja i snimanja pročitajte više na linku PROTOKOL ZA SNIMANJE I FOTOGRAFIRANJE.

 

Postoji li autobusna linija do Baraćevih špilja?

Trenutno ne postoji autobusna linija do Baraćevih špilja, no osim automobilom, do nas možete doći pješice, biciklom, taksijem (Taxi Žanić) ili pak kočijom kroz Plitvičke doline (kontakt broj: +385993068699).

 

Treba li se najaviti za posjetu špilji?

Individualni posjetitelji ne trebaju se najavljivati za posjet špilji. Obilasci se organiziraju po dolasku. Polazna vremena obilaska nisu unaprijed određena, ali vrijeme čekanja između dva obilaska pokušava se smanjiti na minimum; to je najčešće između 15 i 40 minuta.

 

Kako nastaju špilje?

Speleološki objekti mogu nastati na više načina:

 

  1. Tektonski (razmicanjem blokova stijene)
  2. Abrazijski (razarajućim djelovanjem valova)
  3. Erozijski (mehaničkim djelovanjem vode, vjetra, leda i sl.)
  4. Korozijski (kemijskim otapanjem stijena)
  5. Vulkanogeno (vulkanskim procesima, to mogu biti kanali kroz koje je nekad tekla lava ili zbog prolaska plinova i vodene pare)
  6. Umjetno (nastali radom čovjeka pa ih se često ne ubraja u prave speleološke objekte)
  7. Kombiniranim djelovanjem više navedenih tipova

 

Što je to krš?

Krš (karst, kras) je jedinstvena vrsta reljefa s posebnim hidrogeološkim i geomorfološkim obilježjima, koji se razvija u stijenama dobre topljivosti (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)) s karakterističnim površinskim (škrape, ponikve, uvale, polja u kršu i dr.) i podzemnim oblicima (špilje i jame).

 

Napomena! Posjete organiziranih grupa (agencije i sl.) potrebno je najaviti unaprijed minimalno dva dana prije dolaska.