Krajobrazna raznolikost
Prema klasifikaciji krajobraza iz Nacionalne strategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti područje Značajnog krajobraza Baraćeve špilje pripada krajobraznoj jedinici „Kordunska zaravan“. Današnji reljef zaštićenog područja posljedica je dugotrajnih krških procesa te djelovanja i danas aktivnih tekućica. Potoci prirodno meandriraju pridonoseći dinamičnosti prostora što je posebno izraženo na koritu potoka Kršlja.
Najzastupljeniji je krški tip reljefa, prošaran antropogenim reljefnim oblicima. Najdominantniji reljefni oblik su ponikve, vrlo velike gustoće, dok ih na području Kršljanske zavale nema. Iako se kanali devet zabilježenih špilja pružaju u podzemlju, dio špilja utječe i na krajobraznu raznolikost. Špiljski sustav Jovina Pećina-Ponorac je značajan zbog njegove hidrološke funkcije jer u Ponorcu povremeno ponire površinski tok potoka Grabovac, a nakon podzemnog toka, kroz Jovinu pećinu izvire potok Suvaja. Izmjenjuju se stoga stanište povremenog i stalnog vodotoka, a njihova je granica mjestimično teško razlučiva. Ti vodotoci kao i vapnenačke stijene, špilje i šume spadaju u prirodna staništa, dok se travnjaci i šikare doprirodna ili poluprirodna staništa s obzirom da su nastali djelovanjem čovjeka. Najzastupljenija staništa u zaštićenom području su šumska. Bukove šume i mješovite šume graba pokrivaju gotovo polovicu područja. Šume se izmjenjuju sa šikarama, vrištinama i travnjacima te mozaicima kultiviranih površina što pridonosi krajobraznoj raznolikosti. Malu površinu danas prekrivaju travnjaci koji su bili nepogodni za poljoprivrednu obradu te su uglavnom korišteni kao livade ili pašnjaci. U današnje vrijeme ova staništa obrastaju u šikaru i šumu kao rezultat prestanka košnje ili ispaše. Antropogeni utjecaji međutim nisu bili toliko jaki da bi doveli do potpunog uništenja primarnih staništa, već su doprinijeli vizualnoj raznolikosti.
Krajobrazna raznolikost očituje se prirodnim obilježjima ovog kraja i specifičnim antropogenim utjecajima te njihovoj međusobnoj interakciji. Kategorija značajnog krajobraza podržava i potiče tradicionalne načine korištenja upravo s ciljem zaštite i očuvanja prirodnih i doprirodnih staništa, a time i uz njih vezanih vrsta, kao i drugih, ljudskim djelovanjem uvjetovanih vrijednosti.
Zaštitom područja u kategoriji značajni krajobraz provedena je zaštita georaznolikosti i bioraznolikosti područja te očuvanje krajobraznih vrijednosti karakterističnih za ovo područje i to upravo kroz uravnoteženo tradicionalno korištenje.
