Arheološka istraživanja

 

  

Foto: SK Ursus Spelaeus

Prvi zapisi o arheološkim istraživanjima u Baraćevim špiljama datiraju iz 1877. godine. Već tada u nekoliko navrata posjećena je i istraživana Gornja Baraćeva špilja te su tada iz špilje iznešeni vjerojatno vrlo zanačajniji prdemeti koji su mogli dati bolji uvid zbivanja oko špilje i u samoj špilj. Nekoliko godina kasnije Mijo Kišpatić provodi istraživanja te 1880. i 1885. iznosi osnovne podatke o nalazima koje je otkrio tijekom svog rada. Spominje mnogobrojne kosti, prvenstveno životinja, ali i ljudske dok pronalascima keramike i ostalih predmeta pridodaje manje pažnje. Napominje da je špilja prije njegovog istraživanja temeljito prekopana te da su neki pronalasci darovani Narodnom muzeju u Zagrebu, dok se dio nalazi u Općinskom poglavarstvu Rakovice. Od nalaza valja  izdvojiti brončanu narukvicu iz Gornje Baraćeve špilje,  nju je Arheološkom odjelu Narodnog muzeja 1912. godine poklonio dr. Anton Culek. Ovaj predmet svojim tipološkim karakteristikama odgovara razdoblju starijeg željeznog doba, vjerojatno 8. ili 7. st. pr. Krista. Ostatku se predmeta koji su bili čuvani u Rakovici početkom 20. stojeća gubi trag. Nakon više desetljeća tek 1959. godine Akdemik Mirko Malez krenuo je sa arheološkim istraživanjima ali s naglaskom na istraživanje paleontoloških ostataka. Također velika većina stručnih ali i publicističkih članaka tek šturo spominje podatke o nalazima a zajedničko im je svima da spominju veliku količinu ljudskih kostiju za koje svi konstatiraju da bi mogle biti iz perioda srednjeg vijeka.

Foto: SK Ursus Spelaeus

Na prva sustavna arheološka istraživanja trebalo je čekati više od stotinu godina. Zbog uređenja špilje za potrebe turizma 2004. godine ekipa stručnjaka iz Arheološkog muzeja u Zagrebu (Sanjin Mihelić, Jacqueline Balen, Ivan Radman Livaja) vrši prva preliminarna istraživanja prema savjetima speleologa Hrvoja Cvitanovića i arheologa Krešimira Raguža. Predmeti pronađeni ovim zaštitnim iskopavanjima najvećim se dijelom sastoje od ulomaka keramičkih posuda, uz pokoji komad metala ili kamena. Keramika po svojim karakteristikama ostavlja dojam svakodnevne, potrošne robe, uglavnom grube ili nemarne izrade. Može se podijeliti na pretpovijesnu, iz vremena kasnoga brončanog odnosno starijega željeznog doba te recentniju. Preliminarna analiza pretpovijesne keramike također ukazuje na blisko kronološko određenje u okvirima kasnog brončanog ili starijeg željeznog doba, no ne može se isključiti niti mogućnost širih vremenskih okvira. Već na temelju površinskog pregleda špilje moguće je zaključiti da je korištena barem kao privremeno boravište tijekom posljednja tri tisućljeća. Stratigrafija špilje te dobra očuvanost kostiju pleistocenske faune iz dubljih slojeva su ukazale na povoljne uvjete za prezervaciju, što znači da je pažljivim istraživanjima  moguće pronaći tragove ljudskog boravka u špilji, pod pretpostavkom, dakako, da je takvih tragova uopće bilo. Ta prva zaštitna iskopavanja Gornje Baraćeve pećine potvrdila su da je valja smatrati zanimljivim arheološkim nalazištem, s velikim potencijalom za daljnja istraživanja. Prema tim pretpostavkama od 2013. godine Gornja Baraćeva špilja uključena je u projekt utvrđenih pećina Speleološkoga kluba „Ursus spelaeus“ iz Karlovca i Ministarstva kulture RH. Naime ova je špilja jedna od stotinjak njih u Hrvatskoj u kojima je narod gradio bedeme i prilagođavao ih te se u njima skrivao od Turaka. Tim je projektom napravljeno precizno evidentiranje svih nalaza i dokumentacija nalaza, ali i samih bedema u Gornjoj Baraćevoj špilji.

U suradnji s Ministarstvom kulture, Sveučilištem u Zagrebu i University of Wyoming (SAD) 2013. godine započeta su  sustavna istraživanja ovoga lokaliteta u kojima su sudjelovali: Krešimir Raguž, Hrvoje Cvitanović, Kazimir Miculinić, Nataša Cvitanović, Neven Šuica (Speleološki klub Ursus spelaeus), Iva Perković s kolegom s Odsjeka za Povijest FFZG Sveučilišta u Zagrebu Borisom Olujićem, James Ahern i Rick Weathermon (University of Wyoming, SAD), Rory Becker sa Eastern Oregon University (SAD), te njihovim hrvatskim i američkim studentima. Od tada, svake druge godine Baraćeve špilje su domaćin međunarodne kampanje koja je nastavila istraživanja te osim dosadašnjih analiza na ovom lokalitetu uvela i analizu stabilnih izotopa kojom je moguće odrediti prostorno porijeklo ili kretanje te prehranu stanovnika koji su nesretno završili svoj život u Gornjoj Baraćevoj špilji. Nakon istraživanja i prostorne analize ljudskih ostataka, čini se vjerojatnim da se može postaviti hipoteza o pogibiji većeg broja ljudi u unutrašnjosti špilje. Radi li se tragediji uzrokovanoj namjernim paljenjem vatre što sugeriraju nalazi u prednjim dijelovima pećine, kao i radi li se o lokalnom stanovništvu (analize radioaktivnih izotopa) i je li ono međusobno rodbinski povezano (DNK analize), pokazat će buduća istraživanja i analize.