Kategorija: Istraživanja

Nova znanstvena istraživanja u Baraćevim špiljama/

U Gornjoj Baraćevoj špilji započinje nova istraživačka kampanja koju provodi Institut za antropologiju u suradnji s međunarodnim partnerima u sklopu projekta Last Neanderthals.

Projekt se financira sredstvima Europske unije, a vode ga Stefano Benazzi (Sveučilište u Bologni), Francesco Berna (Sveučilište u Sieni) i Omry Barzilai (Sveučilište u Haifi). Za istraživanja na području Hrvatske zadužen je dr. sc. Ivor Janković iz Instituta za antropologiju u Zagrebu, uz sudjelovanje dr. sc. Lia Vidas i drugih hrvatskih znanstvenika.

Cilj ovih istraživanja jest produbiti razumijevanje života i ponašanja neandertalaca na ovom području kroz analizu arheoloških slojeva i nalaza, uz primjenu suvremenih metoda poput sedimentne DNA i geoarheologije.

 

Opseg i sadržaj istraživanja

Istraživanja će uključivati arheološka iskopavanja u Gornjoj Baraćevoj špilji, s nastavkom stratigrafskog istraživanja u postojećoj sondi iz ranijih kampanja. Prema potrebi, sonda će se proširiti za dodatni metar kako bi se jasnije interpretirala stratigrafija i omogućilo kvalitetnije uzorkovanje.

 

Ciljevi istraživanja

• dobiti precizniji uvid u stratigrafski slijed nalazišta
• utvrditi prisutnost i raspored kulturnih slojeva
• bolje razumjeti karakteristike arheološke industrije iz razdoblja boravka neandertalaca

 

Baraćeve špilje već su poznate po iznimno vrijednim nalazima povezanima s musterijenskom kulturom i pleistocenskom faunom. Nastavak istraživanja dodatno će učvrstiti njihov status jednog od značajnijih arheoloških nalazišta u ovom dijelu Europe.

Kao ustanova, ponosni smo što sudjelujemo u ovakvim projektima, omogućujući razvoj vrhunske znanosti i njezinu kvalitetnu prezentaciju kroz Speleon – Centar podzemne baštine.

Istraživanja će se provoditi od 24. svibnja do 13. lipnja 2026. godine i predstavljaju početak šire inicijative koja povezuje znanost, zaštitu prirode i edukaciju posjetitelja.

 

𝐃𝐯𝐢𝐣𝐞 𝐩𝐨𝐝𝐳𝐞𝐦𝐧𝐞 𝐩𝐫𝐢č𝐞 𝐣𝐞𝐝𝐧𝐞 𝐞𝐤𝐬𝐩𝐞𝐝𝐢𝐜𝐢𝐣𝐞: 𝐎𝐭𝐤𝐫𝐢𝐯𝐞𝐧𝐞 𝐧𝐨𝐯𝐞 𝐯𝐞𝐳𝐞 𝐤𝐫š𝐤𝐨𝐠 𝐩𝐨𝐝𝐳𝐞𝐦𝐥𝐣𝐚/

Speleoronilačka istraživanja u špiljskom sustavu Ponorac–Jovina pećina i u Izvoru Baraćevac

Javna ustanova Baraćeve špilje je u suradnji s udrugom Dinaridi – Društvo za istraživanje i snimanje krških fenomena (DDISKF) u razdoblju od 15. do 24. kolovoza 2025. godine provela speleoronilačka istraživanja na dva lokaliteta unutar Značajnog krajobraza Baraćeve špilje. Istraživanja su provedena u špiljskom sustavu Ponorac–Jovina pećina te u Izvoru Baraćevac.

U istraživanju je sudjelovalo 14 članova DDISKF-a, pod vodstvom Alana Kovačevića.

Cilj istraživanja u špiljskom sustavu Ponorac–Jovina pećina bio je provjeriti pretpostavku o mogućoj povezanosti špilje Suvaje s navedenim sustavom. Istovremeno, u Izvoru Baraćevac cilj istraživanja bio je nastaviti topografsko snimanje špilje.

 

Špiljski sustav Ponorac–Jovina pećina

Istraživanja u špiljskom sustavu Ponorac–Jovina pećina započela su 15. kolovoza 2025. godine. Nakon dva dana intenzivnih radova na kopanju i proširivanju uskih prolaza, istraživački tim uspio je ući u veći kanal koji ih je nakon približno 200 metara doveo do već poznatog dijela špilje Ponorac. Novootkriveni kanal povezan je s dijelom između drugog i trećeg sifona u špilji.

Spajanjem treće špilje u ovaj špiljski sustav njegova ukupna duljina sada iznosi 3107 metara, čime se sustav Ponorac–Jovina pećina svrstava na 19. mjesto među najduljim speleološkim objektima u Hrvatskoj.

Istraživanja se i dalje aktivno nastavljaju te postoji mogućnost daljnjih otkrića i produljenja ukupne duljine sustava.

 

Povijest istraživanja sustava Ponorac–Jovina pećina

Sustav Ponorac–Jovina pećina počeo se istraživati 1983. godine, kada je istraženo prvih 1800 metara kanala. Dokumentacija iz tog razdoblja čuva se u arhivi Speleona.

Dvadeset godina kasnije provedena su speleoronilačka istraživanja tijekom kojih je preronjeno pet sifona, nakon čega su istraživači izronili u Jovinoj pećini, čime je sustav povezan i proširen na ukupno 2890 metara.

 

Istraživanja u Izvoru Baraćevac

Izvor Baraćevac istraživan je i tijekom ranijih ekspedicija, posebice 2002. godine, no tada špiljski sustav nije bio topografski snimljen.

Godine 2004. poznati talijanski speleoronioc Luigi Casati istražio je približno 450 metara pretežito potopljenog kanala. Zbog nedostatka odgovarajuće opreme daljnja istraživanja tada su obustavljena.

Tijekom ekspedicije 2025. godine nastavljeno je topografsko snimanje špilje, pri čemu je snimljeno više od 140 metara kanala.

 

Istraživanja poput ovoga dio su kontinuiranog rada naše Ustanove na otkrivanju i dokumentiranju podzemnih objekata na području općine Rakovica. Riječ je o zahtjevnom i često nepredvidivom poslu, no svaki novi zaron donosi nova saznanja o putevima podzemnih voda i povezanosti kanala. Naš je cilj što bolje upoznati ovaj skriveni svijet, posebno potopljene objekte koji još uvijek kriju brojne tajne. Nastavit ćemo istraživati, bilježiti i dijeliti nova otkrića s javnošću.

Foto: Hrvoje Cvitanović, Alan Kovačević

INVENTARIZACIJA FLORE I KARTIRANJE STANIŠTA ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA BARAĆEVE ŠPILJE 2022

U proljeće, ljeto i jesen  2022. godine (od veljače do rujna) na području Značajnog krajobraza nastavljena su istraživanja flore i staništa koja se provode od 2019. godine. Floristička istraživanja provedena su standardnom metodom kartiranja flore upotrebom srednjoeuropske mreže za kartiranje MTB 64, gdje svaki nalaz ima preciznost od cca 2,1 km² (Nikolić 2006.). Više