Opća skupština Ujedinjenih naroda 2013. godine, proglasila je 3. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta. Svake godine na taj Dan svijet slavi divlje vrste i bioraznolikost na Zemlji s ciljem podizanja opće svijesti svakog pojedinca o važnosti očuvanja biljnog i životinjskog svijeta.

Tema ovogodišnjeg Dana je „Povezivanje ljudi i planeta: istraživanje digitalnih inovacija u zaštiti divljih životinja“.

Svjedoci smo da se nalazimo u vremenu sveprisutne digitalne revolucije te se istraživanjem digitalnih inovacija, digitalne tehnologije i usluga očuvanja mogu potaknuti očuvanje divljih životinja, suživot ljudi i divljih životinja kao i smanjenje ilegalne trgovine divljim vrstama. Praćenje, istraživanje i druge aspekte očuvanja divljih vrsta tehnološke inovacije učinile su ih lakšim, preciznijim i učinkovitijim.

Više o svjetskom danu divljih vrsta možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://www.wildlifeday.org/en  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U nastavku donosimo popis nekih od najugroženijih i zaštićenih životinja u Republici Hrvatskoj:

  1. Čovječja ribica (Proteus anguinus) – neprepoznatljivija i najpopularnija endemska špiljska životinja u Hrvatskoj. Duga je između 25 i 35 cm, a može živjeti i do 60 godina. Živi u podzemnim rijekama i jezerima Dinarskog krša od sjeverne Italije, preko Slovenije, Hrvatske do Bosne i Hercegovine.
  1. Euroazijski ris (Lynx lynx) – sisavac iz reda zvijeri, porodice mačaka. Živi u planinskim šumama Gorskog kotara i Like, te u gorskom dijelu Dalmacije. Vrlo tiha životinja, a je uglavnom aktivna noću te teži oko 20 kilograma.
  1. Smeđi medvjed (Ursus arctos) – najveća kopnena zvijer u Hrvatskoj. Neki primjerci mogu težiti i više od 300 kilograma. Živi na području Gorskog kotara, Like, Dinarida, Učke. Iako mogu izgledati nespretno, smeđi medvjed može trčati i do 50 km/h.
  1. Šišmiši – jedna od najugroženijih skupina sisavaca te jedini sisavci koji lete. U Hrvatskoj obitava 34 vrste šišmiša, od kojih 22 vrste šišmiša koriste špilje kao skloništa. U jednom satu pojedu 500 – 1000 kukaca te su indikator zdravlja okoliša. Mogu doživjeti i do 40 godina. Neke od strogo zaštićenih vrsta šišmiša u Hrvatskoj: Južni potkovnjak (Rhinolophus euryale), Veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), Mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), Primorski šišmiš (Hypsugo savii), Dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii), Mali šumski šišmiš (Pipistrellus nathusii).
  1. Vuk (Canis lupus) – sisavac iz reda zvijeri, porodice pasa. U Hrvatskoj obitava na području Gorskog kotara i Like, na Kordunu i Banovini, te u sjevernoj i središnjoj Dalmaciji. Živi u čoporima od 10 do 15 komada.

Od navedenih vrsta na području Značajnog krajobraza prisutni su: euroazijski ris, smeđi medvjed i vuk te u Gornjoj i Donjoj Baraćevoj špilji šišmiši: veliki i mali potkovnjak, a u Donjoj Baraćevoj špilji južni potkovnjak.

 

 

Prethodna objava
Noć šišmiša 2022
Sljedeća objava
Promotivna veljača!/