Dana 11. veljače 2022. godine, Javna ustanova Baraćeve špilje – za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica, u suradnji s vanjskim suradnicima, užoj javnosti predstavila je rezultate recentnih istraživanja u Značajnom krajobrazu Baraćeve špilje.

Uvodna riječ ravnateljice Javne ustanove Baraćeve špilje

Istraživanja su se provodila tijekom 2020. i 2021. godine, a sa ciljem zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti na području općine Rakovica.

Provedena su istraživanja populacije potočnog raka (Austropotamobius torrentium) u potocima općine Rakovica, pod vodstvom dr. sc. Leopoldine Dakić.

Jedinka potočnog raka uhvaćena na potoku Pećina, Foto: Slaven Vuković

 

Udruga Hyla provela je istraživanje i vrednovanje faune leptira Značajnog krajobraza Baraćeve špilje.

Istraživanje i vrednovanje faune leptira Značajnog krajobraza Baraćeve špilje, Foto: Udruga Hyla

 

Udruga BIOM u navedenom periodu izvršila je inventarizaciju i uspostavu monitoringa ptica u Značajnom krajobrazu Baraćeve špilje.

Sova jastrebača, Foto: Josip Turkalj – BIOM

 

Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM) proveo je inventarizaciju flore i kartiranje staništa Značajnog krajobraza Baraćeve špilje.

Eleocharis uniglumis – jednopljevični sitak (strogo zaštićena vrsta na području Značajnog krajobraza Baraćeve špilje), Foto: Suzana Buzjak HPM

 

Hrvatsko biospeleološko društvo (HBSD) provelo je inventarizaciju špiljske faune odabranih speleoloških objekata na području općine Rakovica i biospeleološki monitoring Gornje Baraćeve špilje.

Gornja Baraćeva špilja- Machaerites pavleki, Foto: Petra Bregović HBSD

 

Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu proveo je višeparametarski monitoring Gornje Baraćeve špilje.

Prof. dr. sc. Nenad Buzjak – Mikroklimatski monitoring Gornje Baraćeve špilje (PMF)

 

U suradnji s tvrtkom Prehnit i Laboratorijem za geoprostorne analize proveden je projekt uvođenja GIS-a u Javnu ustanovu Baraćeve špilje.

Aerofotogrametrijsko snimanje Značajnog krajobraza Baraćeve špilje

 

Istraživanje izvršeno tijekom provođenja zahvata uređenja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje, koji je proveden tijekom 2021. godine, ishodilo je neočekivanim rezultatima koji su oduševili sve prisutne!

Tijekom provedbe zahvata vanjski suradnik ustanove, speleolog Hrvoje Cvitanović u prisustvu arheologinje Jane Frdelje, članovi speleološkog kluba Ursus spelaeus iz Karlovca, pronašao je ostatke materijalne kulture neandertalaca! Točnije, pronađena je kamena alatka koja predstavlja tipično musterijensko oruđe!

Foto: Dinko Neskusil – oruđe neandertalca pronađeno u Gornjoj Baraćevoj špilji

Radi se o tipu oruđa koje nazivamo strugalom. Oruđe iz Gornje Baraćeve špilje napravljeno je na odbojku. Odbojak je artefakt koji je odlomljen udaranjem čekićem po jezgri (veći komad sirovine), a čekićem nazivamo kamen kojim se udara. Materijal od kojeg je napravljeno ovo oruđe je rožnjak. Rožnjak je silicijska stijena koja ima dobra svojstva loma i zbog toga su je često koristili neandertalci, ali ne samo neandertalci, nego i oni hominini koji su im prethodili te oni koji dolaze nakon njih. Oruđa slična ovome iz Gornje Baraćeve špilje pronađena su u špilji Vinici i Velikoj pećini u Kličevici. Na oba ova nalazišta starost arheološkog konteksta u kojem su oruđa pronađena određena je radiometrijskim datiranjem (14C AMS i U-Th) i ona nedvojbeno ukazuje na musterijensku starost. Zbog sličnosti morfologije i načina izrade artefakta iz Baraćeve špilje s onima iz Vinice i Velike pećine u Kličevici s velikom vjerojatnošću možemo reći da se radi o neandertalskom oruđu. Alatka je nađena uz prvu falangu i zub špiljskog medvjeda i predstavlja zasad jedini nalaz iz razdoblja musterijena u Gornjoj Baraćevoj špilji.

 

Izjava vanjskog suradnika, speleologa Hrvoja Cvitanovića: „ Prilikom uređenja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje, odnosno prilikom postavljanja zaštitne ograde oko postojeće sonde s izloženim artefaktima, pronašao sam kamenu alatku koja mi je na prvu djelovala vrlo zanimljivo prvenstveno jer se artefakt nalazio pored falange i zuba špiljskog medvjeda, a drugo što do tada takvu obradu rožnjaka nisam nikada vidio u živo osim u stručnoj literaturi. Riječ je o slučajnom nalazu, jer da smo odlučili stupove postaviti svega nekoliko centimetara dalje ova alatka ostala bi zakopana u slojevima zemlje. Osjećao sam se iznimno zadovoljno jer govorimo o rijetkom pronalasku koji predstavlja potencijal za daljnja istraživanja čiji ishodi poprimaju ne samo nacionalni već i međunarodni značaj.“

Foto: Hrvoje Cvitanović – ZAVRŠNA SITUACIJA, SONDA I, GORNJA BARAĆEVA ŠPILJA
Foto: Dinko Neskusil – oruđe neandertalca pronađeno u Gornjoj Baraćevoj špilji

Dr. sc. Ivor Karavanić, red. prof. Odsjek za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za ovaj nalaz navodi sljedeće:  „Ovo je jedno jako zanimljivo strugalo na vrlo kvalitetnom materijalu, vrlo kvalitetnih sirovina. Po uobičajenoj tipologiji Francoisa Bordesa, možemo reći da je to bilo jedno kutno strugalo, naime ovaj poprečan rub je obrađen i po njemu to je poprečno strugalo, ali i ovaj ovdje rub je obrađen i ta 2 ruba se spajaju, ali orijentacija je, s obzirom na plohu, dakle dio udarne plohe, orijentacija je ovakva i radi se o jednom kutnom strugalu. Takva oruđa tipična su za srednji paleolitik odnosno za musterijen koji se u Europi uvijek veže za neandertalce. Koji put mogu doći i u mlađem razdoblju pa je teško na osnovi jednog artefakta 100 % zaključiti o čemu se radi u smislu kulture, međutim ovo je vrlo tipično strugalo kakvo imamo u musterijenu i s obzirom na informacije koje sam dobio od sudionika iskopavanja, vrlo je vjerojatno da se ovo veže za neandertalca. To bi značilo da imamo još jedan, novi srednje paleolitički lokalitet u Hrvatskoj, gdje su barem kratko, u Baraćevoj špilji, na osnovi barem jednog ovakvog, za sada, nalaza svratili neandertalci. Međutim, to treba shvatiti kao poticaj za daljnja istraživanja jer dodaje veliku vrijednost samom nalazištu, dokazuje prisutnost čovjeka i to u razdoblju koje je vrlo atraktivno, ne samo za nacionalnu nego i za međunarodnu znanost.“

Dr. sc. Ivor Karavanić, red. prof. Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Foto: Slaven Vuković

 

 

Indicije i planovi za budućnost:

Javna ustanova Baraćeve špilje planira provesti nastavak istraživanja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje u suradnji Ministarstvom kulture, speleološkim klubom Ursus spealeus, odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Sveučilištem u Wyomingu (University of Wyoming) SAD.

Krešimir Raguž, arheolog i djelatnik uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Karlovcu kao planove za buduće razdoblje navodi nastavak sustavnih istraživanja. Specifični cilj je provesti istraživanje slojeva artefakata neandertalaca kojim bi potvrdili aktivnost neandertalaca te u kojoj su mjeri bili prisutni u Gornjoj Baraćevoj špilji. Prilikom provođenja istraživanja potrebno je potvrditi ponavljanje, iako sa sigurnošću možemo reći da nalaz nije mogao slučajno dospjeti u te slojeve.

 

Izjava ravnateljice struč.spec.oec MBA Tihane Oštrine: „Ovaj izvanredni nalaz smatramo potencijalom za daljnji socio-ekonomski razvoj turizma na našem području. Naš cilj je istraživanjem Gornje Baraćeve špilje postići prepoznatljivu nacionalnu važnost, koju treba unaprijediti promocijom na svjetskom turističkom tržištu te sudjelovanjem na međunarodnim znanstvenim događanjima (konferencije, projekti i sl.). Ovakvi rezultati su nam velika motivacija za nastavak istraživanja, jer zaista, gdje god zagrebemo, nešto i pronađemo! Ipak, špilje su posljednja neistražena područja na Zemlji. Nećemo ovdje stati.“

Prethodna objava
Sažetak predavanja recentnih istraživanja/
Sljedeća objava
𝐔𝐥𝐚𝐳𝐧𝐢𝐜𝐚 𝐁𝐚𝐫𝐚ć𝐞𝐯𝐢𝐡 š𝐩𝐢𝐥𝐣𝐚 𝐨𝐛𝐣𝐚𝐯𝐥𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐮 𝐁𝐞𝐥𝐠𝐢𝐣𝐬𝐤𝐨𝐦 č𝐚𝐬𝐨𝐩𝐢𝐬𝐮//📰