Općina Rakovica svoj je naziv i grb dobila po slatkovodnim rakovima. No, njihova prisutnost na području općine nije do sada sustavno istraživana. Pojedinačni zapisi bilježe prisutnost vrste riječni rak, Astacus astacus u rijeci Korani te prisutnost vrste potočni rak, Austropotamobius torrentium u pritoci Slunjčice ispod brda Škare što je u naravi potok Pećina čiji se izvorišni dio i gornji tok nalaze u administrativnim granicama općine Rakovica, u naselju Broćanac. Lokalni stanovnici sjećaju se da je rakova nekad bilo u potocima te navode u kojima, ali prema njihovom saznanju oni su iz potoka nestali te ih se više ne može naći, što pripisuju promijenjenom vodnom režimu („prije je bilo puno više vode“) i zagađenosti potoka otpadnim vodama kućanstava i sve brojnijih objekata za prihvat turista.
Cilj istraživanja, pod vodstvom dr. sc. Leopoldine Dakić, bio je sustavno istražiti sve potoke na području općine Rakovica u kojima postoji potencijal za prisustvo vrste potočni rak te u odabranom potoku odrediti veličinu prisutne populacije. Cilj je također bio educirati djelatnike stručne službe i službe čuvara prirode Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica za buduće samostalno provođenje monitoringa ove vrste na području nadležnosti Javne ustanove.
Austropotamobius torrentium, potočni rak ili rak kamenjar autohtona je hrvatska vrsta slatkovodnih deseteronožnih rakova rasprostranjena u vodotocima savskog sliva, ali i u nekoliko potoka jadranskog sliva (pritoke Zrmanje i Krke) (Dakić 2021 prema Maguire i Gottstein-Matočec, 2004; Maguire i sur., 2006). Najmanja je vrsta porodice Astacidae prosječne duljine tijela od 11 cm, maksimalno do 15 cm. Tijelo im je najčešće tamnosmeđe do maslinastozelene boje.
Ovim istraživanjem potvrđen je literaturni podatak o prisutnosti populacije potočnog raka u potoku Pećina u naselju Broćanac. Budući da taj podatak nije recentnog datuma, moguće je zaključiti da je populacija vijabilna, odnosno da u potoku postoje povoljni okolišni faktori za dugoročni opstanak vrste.
Za preostale istraživane potoke ne postoje literaturni podaci pa nije poznato jesu li u njima i do kada postojale populacije potočnog raka, ali za pretpostaviti je da jesu s obzirom na svjedočanstva lokalnih stanovnika i na sam naziv općine i mjesta Rakovica. Očito je u nekim od potoka došlo do promjene vodnog režima pa oni ili presušuju ili je stupac vode toliko nizak da nije povoljan za opstanak istraživane vrste. Drugi su pak potoci potencijalno povoljno stanište za vrstu potočni rak, ali je uslijed njihova dugogodišnjeg neodržavanja došlo do promjene vodnog režima odnosno usporavanja toka i ujezerivanja, a time i promjene supstrata dna, što je populacije potočnog raka eliminiralo iz područja, ako su ikad u njemu i postojale.
Treći je pak uočeni problem izrazito negativan antropogeni utjecaj na potoke u smislu ispuštanja otpadnih voda iz kućanstava i objekata za smještaj turista te otjecanje površinskih voda s izrazito frekventnih prometnica u općini. Budući da se općina Rakovica nalazi na krškoj podlozi, površinski utjecaji odražavaju se i na podzemlje te podzemnim putevima i na druge udaljene površinske tokove koji naočigled nisu povezani.
