Uvod

Ministarstvo kulture i medija definira kulturne krajolike kao vrstu nepokretnog kulturnog dobra koje sadržava povijesno karakteristične strukture što svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, a predstavljaju zajedničko djelo čovjeka i prirode, ilustrirajući razvitak zajednice i pripadajućeg teritorija kroz povijest. Republika Hrvatska posjeduje karakteristične tipove kulturnih krajolika, koji su važna sastavnica i nositelj njezina prostornog identiteta. Iako se u Hrvatskoj nalazi mnogo tipova kulturnih krajolika, svijest o njihovom postojanju i potrebi očuvanja je niska. Napuštanjem sela nestaju tipični kulturni krajolici, a zajedno s njima i karakteristična flora i fauna.

Značajni krajobraz Baraćeve špilje obuhvaća površinu od 5,19 km2, a proteže se kroz 3 naselja: Nova Kršlja, Stara Kršlja i Grabovac. Ovaj prostor bogat je arheološkim nalazima, prvenstveno pronađenim u istraživanim špiljama, što svjedoči o dugom prisustvu čovjeka. Najstariji nalaz je brončana narukvica iz 7. ili 8. st. pr. Kr., a pronađeno je i mnoštvo keramike, oružja i oruđa iz kasnijih razdoblja. Za razliku od nekih drugih dijelova Republike Hrvatske, u kojima je za smanjenje broja stanovnika najvećim dijelom odgovorna demografska tranzicija i loša ekonomska situacija, ovo područje je oduvijek bilo zahtjevno za život. Razloga je mnogo, od tla nepovoljnog za obradu, preko turskih napada u daljoj prošlosti, a recentno okupacije tijekom Domovinskog rata.

Nova Kršlja je naselje najbliže Baraćevim špiljama i njezino stanovništvo danas, budući da ga je brojčano najviše od nabrojana tri naselja, najviše utječe na izgled kulturnog krajolika ovog prostora. U ovom će se članku obraditi njegove demografske značajke te usporediti digitalne ortofoto karte iz 1968. i 2017./2018. godine. Važno je napomenuti da prema podacima Državnog zavoda za statistiku najviše stanovnika ima naselje Grabovac, međutim većina tog stanovništva smještena je uz Državnu cestu 1 te nema presudan značaj kad se govori o kulturnom krajoliku unutar Značajnog krajobraza Baraćeve špilje.

 

Analiza demografskih obilježja prostora

Općina Rakovica bilježi kontinuirani pad broja stanovnika od Popisa stanovništva 1931. godine (Slika 1.). Jedini prekinut negativan prirodni prirast i vrlo blag porast zabilježen je u međupopisnom razdoblju od 1948. do 1953. godine što se može objasniti nadoknadom rađanja (tzv. baby boom) nakon Drugog svjetskog rata. Pad broja stanovnika u najvećim razmjerima bilježi se u međupopisnim razdobljima obilježenim Drugim svjetskim ratom i Domovinskim ratom. Razlog tomu su smanjen natalitet i povećan mortalitet uz iseljavanje. Uz gubitak stanovništva uzrokovan Drugim svjetskim ratom, nakon njega veliku ulogu u emigraciji stanovništva odigrala je agrarna reforma i kolonizacija koja je trajala od 1945. do 1948. godine. Kolonizacija je provođena zbog nedostatka obrađivača zemlje i velike količine zemlje koja je ostala bez vlasnika (velikim dijelom su to bili posjedi njemačkih vlasnika), a predviđeno je bilo na tu zemlju naseljavati stanovništvo iz drugih agrarno prenaseljenih područja bivše države pa tako i iz Like i Korduna. Manje od pola stoljeća je prošlo od kraja Drugog svjetskog do početka Domovinskog rata koji je zadao konačan slom demografskoj slici ove općine. Osim smrtnih stradavanja, došlo je do velike emigracije kako hrvatskog tako i srpskog stanovništva.

Slika 1. Kretanje broja stanovnika u općini Rakovica 1857.-2011. Izvor: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001., Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2005.; Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011.: stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2013.

 

Slika 2. Kretanje broja stanovnika u naselju Nova Kršlja 1857.-2011. Izvor: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001., Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2005.; Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011.: stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2013.

 

Kretanje broja stanovnika naselja Nova Kršlja prati kretanje broja stanovnika općine u kojoj se nalazi. Kod naselja Nova Kršlja značajno je (kao i u općini, ali u manjoj mjeri) iseljavanje srpskog stanovništva nakon rata. Prema popisu stanovništva 1971. godine, 67% stanovnika su prema narodnosti bili Srbi (239 od ukupno 358 stanovnika), a 2011. je udio Srba u ukupnom broju stanovnika cijele općine Rakovica bio 3,4 % (odnosno 77 stanovnika).

Promatrajući stanovništvo prema djelatnosti, uočljiva je velika razlika među dvije popisne godine. Treba napomenuti da je metodologija Popisa nešto drugačija, odnosno da se 1971. godine poljoprivreda i ribarstvo promatraju skupa, a šumarstvo odvojeno dok 2011. sve tri djelatnosti skupa. Naime, u Popisu stanovništva 1971. samo Nova Kršlja ima 166 zaposlenih osoba u djelatnosti poljoprivreda i ribarstvo (niti jedna u šumarstvu) dok je 2011. godine na razini cijele općine Rakovica 46 osoba zaposlenih u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Također, u Popisu 1971. godine, 61 od 75 kućanstava kao izvor prihoda navelo je upravo poljoprivredu.

 

Analiza digitalnih ortofoto karti

Krajobrazna vrijednost ovog područja očituje se u mozaičnoj izmjeni antropogeno uvjetovanih staništa livada i pašnjaka koji pomalo zarastaju u šikaru, obrađenih površina i degradiranih šumskih područja.

Slike 3. i 4. prikazuju područje Nove Kršlje i okolnih naselja. Vidljivo je kako je 1968. godine obrađeno značajno više površina te da je površina pod šumom ili šikarom manja. Razlog za ovakav izgled krajolika danas je demografsko pražnjenje prostora uz posljedično odvijanje procesa deagrarizacije desetljećima unazad. Vrijeme nakon Domovinskog rata obilježava porast broja turista na ovom području što utječe na izmjenu radne i obrazovne strukture stanovništva i napuštanje poljoprivrede.

Slika 3. Digitalni ortofoto šireg područja Značajnog krajobraza Baraćeve špilje, 1968. godina Izvor: katastar.hr
Slika 4. Digitalni ortofoto šireg područja Značajnog krajobraza Baraćeve špilje, 2017.-2018. godina Izvor: katastar.hr

 

 

Posljedice promjene kulturnog krajolika

Inventarizacijom flore i kartiranjem staništa Značajnog krajobraza utvrđeni su rijetki stanišni tipovi od nacionalnog i europskog značaja. Radi se o sljedećim staništima: tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi; tršćaci obične trske; visoki šaševi i šiljevi; vlažne livade Srednje Europe; umjereno vlažne livade; mezofilne livade košanice Srednje Europe; brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi; visoke zeleni s pravom končarom; vrbici na sprudovima; priobalne poplavne šume vrba i topola; mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume te šuma bukve s velikom mrtvom koprivom. Nabrojano su staništa čijem se očuvanju treba posvetiti posebna pažnja i čije se površine trebaju, u što je moguće većoj mjeri, održavati u povoljnom stanju. Analiza površine zastupljenih tipova staništa pokazala je, što je i bilo za očekivati, prevlast šumskog tipa staništa, ali i veliki udio mezofilnih šikara i živica brežuljkastog i brdskog vegetacijskog pojasa, kao i relativno veliki udio brdskih livada uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi u zarastanju koje predstavljaju važna staništa za orhideje. S obzirom da je ovaj tip travnjaka (kao i većina drugih) antropogenog podrijetla, nestankom čovjeka iz ovih prostora nestaje i ovaj tip staništa, što će sigurno doprinijeti smanjenju bioraznolikosti.

 

Zaključak

Javna ustanova je svjesna posljedica napuštanja sela i poljoprivrede i budući da joj je cilj zaštite očuvati geomorfološke i geospeleološke vrijednosti krškog područja, mozaični krajobraz prirodnih i doprirodnih staništa kao i s njime povezanu bioraznolikost, uz dosad provođene aktivnosti, u budućnosti planira razmotriti mogućnosti poticanja čišćenja zaraslih površina i poticanje poljoprivredne djelatnosti. Koliko je moguće, nastojat će se zaustaviti daljnja sukcesija kako bi se održala bioraznolikost i izgled kulturnog krajolika. Sljedeće dvije fotografije snimio je speleolog Vlado Božić 1971. godine, a na njima se vidi kako je prostor korišten nekad, kad je poljoprivreda bila temeljna djelatnost ovog prostora.

Autor: Vlado Božić
Autor: Vlado Božić