Inventarizacija i uspostava monitoringa ptica u značajnom krajobrazu Baraćeve špilje
Istraživanje ptica provodilo se u proljeće 2020. godine na četiri skupine (djetlovke, sove, šumske ptice i ptice poljoprivrednih staništa), a provodila ga je Udruga BIOM.
Definirani su sljedeći ciljevi istraživanja:
- Inventarizacija ptica na poljoprivrednim staništima, šumskih ptica, te djetlovki i sova unutar istraživanog područja
- Uspostava monitoringa ptica na području istraživanja
- Smjernice za provedbu daljnjih istraživanja
DJETLOVKE
Ciljne vrsta za istraživanja su djetlovke koje su na Dodatku I Direktive o pticama: crna žuna, siva žuna, planinski djetlić, i crvenoglavi djetlić. Međutim, istraživanjem su bili obuhvaćeni veliki djetlić i mali djetlić. Djetlovke su praćene i prebrojavane na točkastim transektima raspoređenim uz šumske ceste i planinarske staze koje prolaze kroz šumska staništa. Sa svake točke prebrojavanja su pomoću vaba provocirana oglašavanja djetlovki.
Šumama na području Značajnog krajobraza Baraćeve špilje se upravlja i gospodari stoga se šume sastoje od pretežno mladih i srednjedobnih stabala, odnosno u šumi nema starih i mrtvih stabala koje bi djetlovke koristile za hranjenje i gniježđenje pa planinski djetlić očekivano nije zabilježen. Ipak, zabilježeni su crna žuna, veliki, mali i crvenoglavi djetlić.
ŠUMSKE PJEVICE
Istraživanja su trajala od svitanja do približno 10:30 sati, što je u skladu s razdobljem najveće aktivnosti ptica. Metoda brojanja u točki (point count) najpogodnija je za istraživanje ptica pjevica šumskih zajednica jer se istovremeno dobivaju podatci o brojnosti ptica pojedinih vrsta, dominantnim vrstama, distribuciji vrsta prema tipu staništa te položaju teritorija unutar istraživanog područja. Metoda se provodi tako što na unaprijed određenim točkama kvantitativno bilježe sve ptice koje se čuju ili opaze (audio-vizualna metoda).
Gustoće ptica zabilježenih na području ZK Baraćeve špilje prikazane su u Tablici 1. Vrste sa najvećom gustoćom su crnokapa grmuša (Sylvia atricapilla), crvendać (Erithacus rubecula), batokljun (Coccothraustes coccothraustes) i zviždak (Phylloscopus collybita).
Tablica 1. Zabilježene šumske pjevice tokom 2020. godine
| Latinski naziv | Hrvatski naziv |
|---|---|
| Certhia familiaris | Kratkokljuni puzavac |
| Coccothraustes coccothraustes | Batokljun |
| Erithacus rubecula | Crvendać |
| Ficedula albicollis | Bjelovrata muharica |
| Fringilla coelebs | Zeba |
| Garrulus glandarius | Šojka |
| Parus ater | Jelova sjenica |
| Parus caeruleus | Plavetna sjenica |
| Parus major | Velika sjenica |
| Passer domesticus | Vrabac |
| Phylloscopus collybita | Zviždak |
| Pyrrhula pyrrhula | Zimovka |
| Saxicola rubicola | Crnoglavi batić |
| Sylvia atricapilla | Crnokape grmuša |
| Sylvia communis | Grmuša pjenica |
| Troglodytes troglodytes | Palčić |
| Turdus merula | Kos |
PTICE POLJOPRIVREDNIH STANIŠTA
Bilježene su vrste koje se nalaze na poljoprivrednim staništima na istočnoj strani Značajnog krajobraza. Od vrsta koje su Dodatku I Direktive o pticama, zabilježene su rusi svračak i ševa krunica. Broj opaženih teritorija rusog svračka na području istraživanja u obilasku iznosi 3 teritorija, s jednom jedinkom koja se nalazila van granica Značajnog krajobraza, a procjenjuje se da na području Značajnog krajobraza Baraćeve špilje dolazi 1-2 para ševe krunice.
ISTRAŽIVANJE IZABRANIH VRSTA SOVA
Od posebnog interesa za zaštitu prirode je sova koja se nalazi na Dodatku I Direktive o pticama: jastrebača (Strix uralensis). Međutim, u sklopu istraživanja dodatno je obuhvaćena i šumska sova (Strix aluco) zbog slične metodologije istraživanja i ekologije. Također, unutar naselja vabile su se vrste sivi ćuk (Athene noctua) i mala ušara (Asio otus).
Prema 3 terenska obilaska, procijenjeno je da se na području Značajnog krajobraza nalazilo 7 šumskih sova i 2 jastrebače. Brojnost zabilježenih sova i njihova relativna gustoća je u skladu s očekivanjima. Šumska sova prihvaća razna staništa, dok jastrebača traži stare šume sa velikim stablima sa dupljama za gniježđenje. Iako samo područje Značajnog krajobraza ne predstavlja njihovo idealno stanište, cijelo područje se može koristiti kao teritorij nekog od parova koji se gnijezdi van granica Značajnog krajobraza.
