Gornju Baraćevu špilju kao jednu od turističkih špilja u Hrvatskoj, redovito organizirano posjećuju brojni turisti. To nameće potrebu za poznavanjem te stalnim monitoringom mikroklimatskih parametara.
Mjerenja osnovnih parametara (temperature zraka - T i relativne vlažnosti zraka - RH) se s većim ili manjim prekidima provode već dulji niz godina. Tijekom 2019. godine mjerenja su se provodila na šest lokacija u turističkom dijelu Gornje Baraćeve špilje. Radi usporedbe su u istom razdoblju mjereni isti parametri van speleoloških objekata, u neposrednoj okolici ulaza u Gornju špilju.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi mikroklimatske karakteristike špilje te izraditi polazišnu osnovu za daljnji detaljni mikroklimatski monitoring, izradu baze podataka i praćenje eventualnog utjecaja posjetitelja na Gornju Baraćevu špilju. Uz to ovi podaci vrlo su korisni u daljnjim istraživanja speleogeneze, uvjeta nastanka sigastih tvorevina, paleoklimatskih promjena, stanišnih uvjeta i sl.
Kada se usporede prosječne temperature zraka na svakoj postaji kroz špilju, može se zaključiti da se radi o očekivanoj prostornoj raspodjeli prosječnih temperatura u istraživanim razdoblju. Prosječna temperatura zraka na svim mjernim postajama iznosi 10,39°C. Najveća prosječna temperatura je na postaju najbližoj ulazu, a potom se na postajama na sredini turističkog dijela špilje prosjeci spuštaju na najniže vrijednosti te se prema udaljenijim točkama postupno vrijednosti dižu. Još nije potpuno jasno zašto su točke na sredini hladnije od udaljenijih točaka, ali to se može dovesti u vezu s plitkim nadslojem, strujanjem zraka i utjecajem s površine za udaljenije točke. Navedene prosječne vrijednosti te krivulje hoda temperature zraka upućuju da se radi o tipičnim špiljskim uvjetima s, općenito, malim oscilacijama te koji najviše ovise o sezonskim, a najmanje o dnevnim kretanjima vanjskih vrijednosti. Odstupanja trenutne temperature zraka od dvodnevnih kliznih srednjaka mogu se dovesti u vezi s kretanjem grupe posjetitelja kroz špilju, ali je njihov utjecaj malen.
S obzirom na dosad izmjerene vrijednosti, Gornja Baraćeva špilja može se svrstati u špilje srednjeg energetskog nivoa (prema T. Heatonu) u kojima su iznosi prirodnih i antropogeno izazvanih energetskih tokova slični pa okolišni uvjeti reagiraju promjenom koja je posljedica posjećivanja, ali se zahvaljujući prirodnim uvjetima relativno brzo vraćaju u prirodnu ravnotežu.
