Istraživanje leptira
Leptiri na području cijelog Korduna vrlo su malo istraženi te postoji svega nekoliko sporadičnih istraživanja pojedinih područja, a većina njih nalazi se u okolici Karlovca. Sukladno navedenom, dnevni leptiri Značajnog krajobraza Baraćeve špilje nikada nisu bili sustavno istraživani. Trenutno ne postoji publicirani popis dnevnih leptira, kao ni pojedinačni podatci u znanstvenim radovima za ovo područje, koje iako malo površinom, vrlo je raznoliko staništima. S obzirom na spomenute činjenice, vidljivo je da ovo istraživanje uvelike doprinosi poznavanju dnevnih leptira, ne samo Značajnog krajobraza, već i čitavog područja Korduna.
Istraživanje leptira na području Značajnog krajobraza provedeno je tijekom 2020. i 2021. godine, od početka svibnja do kraja kolovoza. Terensko istraživanje provedeno je kroz svibanj, lipanj i kolovoz 2020. i 2021. godine. Pomoću ArcGIS-a, područje istraživanja podijeljeno je na šest lokacija. Svaki je lokalitet posjećen prilikom svih terenskih istraživanja. Svi podaci o zabilježenim vrstama leptira prikupljeni su pomoću Biologer aplikacije te su potom analizirani u Microsoft Excel programu. Leptiri su determinirani u letu ili su hvatani entomološkom mrežicom i identificirani izravno na terenu pomoću standardnog ključa za determinaciju te su potom pušteni na mjestu ulova.
Tijekom istraživanja ukupno je zabilježeno 79 vrsta leptira na svih šest istraživanih lokacija. Zabilježeni broj vrsta po lokaciji kretao se od sedam do 68. Analiza pripadnosti staništu ukazala je da većina vrsta leptira zabilježenih na području Baraćevih špilja pripada unutar četiri kategorije: mezofilne vrste (25 %), mezofilne do kserotermofilne (24 %), kserotermofilne (17 %) i ubiskvit (17 %). Na području Baraćevih špilja veliku površinu zauzimaju šumska staništa u kojima je tijekom istraživanja zabilježen vrlo mali broj vrsta, i to većinom na rubnim područjima šuma. Budući da leptiri preferiraju otvorena staništa, većina terenskih napora usredotočena je pretežno na livade, prijelazna područja između livada i šumskih staništa te travnjake s grmolikom vegetacijom i sl., pa je bilo za očekivati da će većina zabilježenih vrsta pripadati u dva tipa: mezofile i kserotermofilne vrste. Ove vrste preferiraju tople i suhe padine s južnom ekspozicijom, kao i osunčane rubove listopadnih šuma (Kočíková and Čanády, 2015), što je tip staništa zastupljen na istraživanom području.
Šest vrsta zabilježenih na području Značajnog krajobraza Baraćeve špilje (8 %) strogo su zaštićene vrste prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Anonymous, 2016b): Phengaris arion, Lycaena dispar, Euphydryas aurinia, Papilio machaon, Parnassius mnemosyne, Zerynthia polyxena. Ukupno 14 vrsta uključeno je u jednu od kategorija ugroženosti prema Crvenoj knjizi leptira Hrvatske, što predstavlja 18 % od ukupnog broja vrsta zabilježenih za područje.
Javna ustanova Baraćeve špilje svjesna je prijetnji koje gubitak staništa predstavlja za ove iznimno važne oprašivače te će stoga nastojati pravilno upravljati istima, na način da spriječi zaraštanje postojećih travnjačkih staništa kao i prekomjernu košnju.
