INVENTARIZACIJA ŠPILJSKE FAUNE, DEFINIRANJE MJERA OČUVANJA I IZRADA SMJERNICA ZA PROGRAM MONITORINGA

Istraživanje špiljske faune u četiri speleološka objekta na području općine Rakovica (Gornja i Donja Baraćeva špilja, Dumenčića špilja i Božićeva špilja) provodilo se kroz sva 4 godišnja doba 2020. godine, a provodilo ga je Hrvatsko biospeleološko društvo. Dva objekta (Donja i Gornja Baraćeva špilja) nalaze se na području značajnog krajobraza Baraćeve špilje, a dva objekta (Božićeva špilja i Dumenčića špilja) pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000 i nalaze se unutar općine Rakovica.

Foto: Hrvoje Cvitanović, Gornja Baraćeva špilja-sakupljanje faune

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Terensko istraživanje je provedeno pomoću standardne speleološke opreme, a za savladavanje vertikalnih dijelova speleoloških objekta korištene su speleološke SRT (engl. single rope technique) tehnike.

U objektima su mjereni mikroklimatski parametri, točnije temperatura zraka i supstrata, te vlaga zraka. Fotodokumentiran je ulaz u svaki speleološki objekt, odabrani podzemni prostori, istraživanje i fauna. Biološki materijal u špiljskim staništima sakupljan je ručnim tehnikama – pincetama i ekshaustorima. Sakupljena fauna pohranjena je u 40% etanol, 70% etanol, 75% etanol s glicerolom ili 96% etanol, ovisno o skupini. Nakon sakupljanja fauna je etiketirana, a materijal je pohranjen u zbirku HBSD-a u nepropusnim plastičnim bočicama za uzorke.

Ovim istraživanjima ukupno je zabilježeno 58 svojti iz slijedećih skupina: pauci (Araneae), lažištipavci (Psudoscorpiones), jednakonožni rakovi (Isopoda), rakušci (Amphipoda), strige (Chilopoda), dvojenoge (Diplopoda), skokuni (Collembola), ravnokrilci (Orthoptera), kornjaši (Coleoptera) i tulari (Trichoptera). Najviše je zabilježeno svojti iz skupine skokuna i pauka (12), zatim iz skupine kornjaša (11), lažištipavaca (9), striga (5), jednakonožnih rakova (3), tulara (3), rakušaca (1), dvojenoga (1) i ravnokrilaca (1). Najviše troglobionata zabilježeno je iz skupine lažištipavaca (9), zatim iz skupine skokuna (6), kornjaša (3), pauka (2) i jednakonožnih rakova (1). Zabilježen je i jedan stigobiont iz skupine rakušaca.

Tablica 1. Popis svojti utvrđenih na istraživanim plohama i njihova relativna brojnost.

Skupina

Svojta

Relativni udio pojedine svojte

(najbrojnije svojte označene su bold)

Gastropoda

Zospeum sp.

 

4,0%

Acari

Acari Gen. sp.

 

2.0%

Araneae

Centromerus cavernarum (L. Koch, 1872)

Troglohyphantes excavatus Fage, 1919

Araneae Gen. sp.

 

3,6%

0,5%

0,3%

Pseudoscorpiones

Chthonius absoloni Beier, 1938

Chthonius raridentatus Hadži, 1930

Chthonius sp.

 

0,1%

0,4%

1,8%

Isopoda

Titanethes albus (C. Koch, 1841)

 

10,1%

Chilopoda

Lithobius sp.

 

0,1%

Diplopoda

Diplopoda Gen. sp.

 

0,3%

Collembola

Neelus sp.

Oncopodura sp./Pseudosinella sp.

Onychiuridae Gen. sp.

Tritomurus sp.

Troglopedetes sp.

Collembola Gen. sp.

 

0,9%

31,1%

2,0%

24,1%

11,8%

0,1%

Diplura

Diplura Gen. sp.

 

0,3%

Orthoptera

Troglophilus cavicola (Kollar, 1833)

 

1,4%

Coleoptera

Machaerites pavleki Hlaváč & Jalžić, 2010

Parapropus sericeus (Schmidt, 1852)

Staphylinidae Gen. sp.

Typhlotrechus bilimekii (Sturm, 1847)

 

0,3%

4,0%

0,3%

0,1%

Trichoptera

Trichoptera Gen. sp.

0,3%

Foto: Hrvoje Cvitanović, Božićeva špilja-sakupljanje faune

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Foto: Hrvoje Cvitanović, Donja Baraćeva špilja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Gornja Baraćeva špilja

Uz izradu smjernica za program monitoringa, paralelno se radila i detaljna inventarizacija podzemne faune Gornje Baraćeve špilje. Ovim istraživanjima ukupno su sakupljene 33 svojte za Gornju Baraćevu špilju, te je sa 7 svojti iz literature (Ozimec 2003) koje ovim istraživanjima nisu sakupljene, trenutno poznato ukupno 40 svojti podzemne faune. Od toga je 18 troglobionata, 14 troglofila, 4 trogloksena i za 4 svojte nije moguće odrediti ekološku klasifikaciju. Najviše je zabilježeno skokuna (8 svojti od čega 5 trogobionata), pauka (7 svojti od čega 2 troglobionata), lažištipavaca (7 svojti od čega 4 troglobionata) i kornjaša (6 svojti od čega 3 troglobionata). Po prvi puta su detaljno taksonomski obrađene skupine skokuna, pauka i dvojenoga.