Istraživanje prapovijesti u Lici i Kordunu: Špilje kao prozor u prošlost/

Dr. Mario Gavranović, voditelj istraživanja i zamjenik ravnatelja Arheološkog instituta Akademije znanosti u Beču (Österreichische Akademie der Wissenschaften) već godinama proučava prapovijesne periode jugoistočne Europe, s posebnim naglaskom na brončano i željezno doba.

U suradnji s Javnom ustanovom Baraćeve špilje, speleološkim klubom Ursus spelaeus te u suradnji s kolegicom s instituta Dr. Albertom Arenom, trenutno provodi arheološka istraživanja na dvije lokacije – u Varićakovoj špilji na području Općine Rakovica te u špilji Bobinac Kozerina iznad Sinca (Ličko-senjska županija). Upravo je Varićakova špilja otkrila niz fascinantnih tragova života iz brončanog doba: ljudske ostatke koji su premješteni djelovanjem vode, kao i keramičke ulomke iz 15. stoljeća prije Krista.

Ova istraživanja koriste suvremene tehnologije poput 3D modeliranja i digitalne dokumentacije nalazišta, a provode se u interdisciplinarnoj suradnji s povjesničarima, geolozima, biolozima, kemičarima i fizičarima. Kemičari i fizičari posebno doprinose analizama uzoraka kroz radio-karbonsko datiranje kostiju, drva i drugih materijala, čime se omogućuje preciznije određivanje vremenskog konteksta.

Zanimljivo je da je područje Like i Korduna između 2000. i 1000. g. pr. n. e. bilo izrazito naseljeno, s intenzivnom upotrebom špilja, jama i podzemnih prostora – fenomen gotovo jedinstven u Europi. Dok se u većini europskih regija pokojne spaljivalo (tzv. kultura Žarnih polja), ovdje je dominiralo ukapanje – što upućuje na poseban, lokalno razvijen kulturni identitet.

Osim svakodnevne uporabe špilja kao skloništa ili prostora za pohranu hrane, istraživanja ukazuju i na njihovu važnu sakralnu ulogu – kao mjesta rituala i ceremonija.

Idući koraci uključuju povezivanje špiljskih nalaza s gradinama – utvrđenim naseljima na strateškim povišenim položajima – te s grobovima i tumulima poput onih u Ličkom Osiku. Tek usporedbom svih ovih nalaza možemo složiti cjelovitu sliku života, vjerovanja i društvenih mreža ljudi iz brončanog doba.

Ova istraživanja potvrđuju kako područje između Karlovca i Velebita krije još mnoge tajne – a svaka nova iskopina donosi dragocjene uvide u jedan od ključnih perioda europske prapovijesti.

U intervju u nastavku poslušajte više o provedenom istraživanju te o spoznajama koje su proizašle iz istog.

Foto: Hrvoje Cvitanović