Harmonija s prirodom i održivi razvoj: Javna ustanova Baraćeve špilje kao primjer suživota čovjeka i divljine

U svijetu u kojem sve više osjećamo posljedice gubitka biološke raznolikosti i klimatskih promjena, Baraćeve špilje stoje kao primjer skladnog suživota između čovjeka i prirode. Na površini od samo 5,19 km², unutar Značajnog krajobraza Baraćeve špilje, ostvaruje se jedinstvena ravnoteža između zaštite prirode, održivog turizma i znanstvenog istraživanja.

Biološka riznica u srcu krša

Područje kojim upravlja Javna ustanova Baraćeve špilje dom je iznimno bogatoj i raznolikoj flori i fauni. Dosad je zabilježeno:

• 562 svojti biljaka, što je izuzetno impresivan broj s obzirom na površinu, osobito u usporedbi s Parkom prirode Žumberak-Samoborsko gorje koji na 350 km² broji nešto preko 1000 biljnih svojti.
• 603 vrste leptira, uključujući 78 vrsta danjih i čak 525 vrsta noćnih leptira.

• Zabilježili smo sedam vrsta gmazova, od čega jedna kornjača, tri vrste guštera i tri vrste zmija. Također, zabilježili smo i sedam vrsta vodozemaca, po jednog vodenjaka i daždevnjaka te pet vrsta žaba.

Osim toga, područje je stanište velikih zvijeri poput vuka, risa i medvjeda, a kamere za praćenje zabilježile su i lisice, srne, jazavce i divlje svinje, potvrđujući očuvanost ekosustava.

Podzemni svijet iznimne vrijednosti

U okviru biospeleoloških istraživanja na 17 špilja i 2 izvora unutar područja, zabilježeno je:

• 100 vrsta beskralješnjaka, od kojih 28 troglobionata – vrsta koje žive isključivo u podzemlju – te 3 stigobionta, 37 troglofila i 22 trogloksena.
• Gornja Baraćeva špilja sama sadrži 47 različitih svojti beskralješnjaka, svjedočeći o važnosti špiljskih ekosustava.

Šišmiši kao pokazatelji zdravog okoliša

Hrvatska je dom čak 35 od ukupno 45 europskih vrsta šišmiša, a unutar Značajnog krajobraza Baraćeve špilje do sada je zabilježeno 7 vrsta šišmiša. Ovi iznimno korisni sisavci ključni su za održavanje ravnoteže u ekosustavima jer se hrane velikim količinama kukaca i služe kao bioindikatori kvalitete okoliša.

Istraživanje ptica

Tijekom provedenog dvogodišnjeg istraživanja zabilježeno je ukupno 56 vrsta ptica unutar Značajnog krajobraza Baraćeve špilje, prvenstveno za vrijeme gniježđenja. Među najčešće bilježenim vrstama su velika sjenica (Parus major), plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus) i crnoglava sjenica (Poecile palustris).

Turizam u službi zaštite

S više od 50.000 posjetitelja godišnje, područje Značajnog krajobraza Baraćeve špilje predstavlja važn turistički lokalitet na području Općine Rakovica. No, turizam ovdje nije u suprotnosti s očuvanjem prirode – upravo suprotno. Edukativni sadržaji, vođene ture i znanstvena istraživanja doprinose podizanju svijesti o važnosti zaštite okoliša, dok se istodobno strogim pravilima očuvanja minimizira utjecaj čovjeka na prirodne procese.

Baraćeve špilje nisu samo prirodni fenomen – one su model održivog razvoja i harmonije između čovjeka i prirode. Upravo ovakav pristup – temeljen na znanosti, zaštiti i edukaciji – predstavlja put naprijed za očuvanje biološke raznolikosti u 21. stoljeću.