Temeljem izvješća prvog ravnatelja Ustanove – Tihomira Kovačevića Tihija i tadašnjeg načelnika Općine gospodina Franje Franjovića te njihovih evidencija o radnim akcijama koje su prethodile uređenju i otvaranju Baraćevih špilja, prisjećamo se koliko nemjerljiv doprinos su dali općina Rakovica, Turistička zajednica općine Rakovica te lokalno stanovništvo, koje je nesebično svojim trudom i radom doprinijelo samom otvorenju.
„Ovdje su strojevi nemoćni a ljudske ruke iznimno korisne.“
Cjelovito izvješće iz dnevnika „Izvješće o dosadašnjem radu u Rakovici 17.05.2004. i 22.06.2004. godine“, pročitajte u nastavku:
“Posebna potpora uređenju Baraćevih špilja donirana je u radnim akcijama lokalnog stanovništva i udruga. Posebno su se istakli iznajmljivači soba, vatrogasci DVD-a Rakovica, dio lovačkog društva Medvjed Rakovica i Golub Drežnik Grad, te povremena pomoć djelatnika šumarije Rakovica, kao i posljednja akcija djelatnika Nacionalnog parka koji su specijalizirani za montažu mostića (novih 50m dužine mostića, na prilazu Baraćevac i u špilji). Zatim redovito sudjelovanje speleologa iz Zagreba sa Tihomirom Kovačević (u prosjeku na svakoj akciji oko 5-7 speleologa, kao i odaziv speleologa iz općine Rakovica – podružnica Dinarida (poglavito na uređenju doma i jedna akcija kod Baraćevih špilja).
Općenito je odaziv rakovčana i selišćana bio najmasovniji.
Ove donacije u radnoj snazi posebna su dragocjenost kao moralna i materijalna potpora realizaciji projekta uređenja Baraćevih špilja za komercijalni turizam. Ovako iznimno zahtjevan projekt ne bi se nikako mogao realizirati u smislu najosnovnijeg uređenja bez ovih divnih ljudi koji su to prepoznali i uporno podupirali unatoč osobnim i privatnim obvezama prema vlastitim domaćinstvima i firmama u kojima inače rade.
Prva akcija održana je 2001. godine na poziv Turističkog ureda Rakovica. Došli su u glavnini iznajmljivači soba. Njih 53. iste 2001. godine Nacionalni park donirao je radove na gradnji mostića u ukupnoj dužini 65 metara – 120 dnevnica.
Druga akcija održana je 15. svibnja 2004. godine. Odazvalo se 76 osoba iz naprijed spomenutih udruga, sa šumarima šumarije Rakovica.
Četvrta akcija održana je 12. lipnja 2004. godine na koju se odazvalo 45 osoba, uglavnom iznajmljivači, vatrogasci iz Rakovice i speleolozi.
Peta akcija održana je dana 19. lipnja 2004. godine (subota). Odazvali su se iznajmljivači i vatrogasci iz Rakovice, te mještani Nove Kršlje (9 ljudi). Ovaj put ukupno nazočnih bilo je 36, sa dvoje speleologa iz Zagreba.
Ovim akcijama punim znoja i truda obavljena je najteža i najskuplja glavnina posla u nepristupačnim dionicama staza kako unutar špilja tako i izvan njih.
Ovdje su strojevi nemoćni a ljudske ruke iznimno korisne.
Tako je tačkama nasuto 300m staze uz proplanak ispred špilja, kroz šumu, stavljene su gredice i pragovi. Nasuto je 200m staza (tačkama) u Gornjoj Baraćevoj špilji. Zatim uzidani zidići u špiljama (Ifa iz Selišta), izgrađeni svi temelji za drvene montažne objekte ispred špilja i u perivoju, sanirana pristupna cesta i ulazni parking, nasute mnoge staze u perivoju i parku u podnožju brežuljaka oko potoka Baraćevac. Očišćen, iznimno zapušten i strahovito natrpan zaraslim, srušenim oblicama i zaostalim panjevima, park visokih i vitkih smreka, desno od Baraćevca. Uređen plato za sanitarni čvor i piknik prostori. O svakoj akciji vođen je popis odazvanih i fotografije. Sve ove akcije povremeno su u jednom djelu hranom donirali poneki privatni restorani s područja općine. Dakako bili su uključeni i radni strojevi, kombinirke, kamioni, pikameri i mali rovokopačić, adekvatni traktori (dupljaci) za izvlačenje pijeska i kamena na plato iznad Gornje Baraćeve špilje, za planiranje i dovoz pijeska na staze u podnožju i za odvoz šumskog otpada i treseta na lokacije za spaljivanje istog. Sve ove strojeve i usluge te materijale (fosne, cement, pijesak, gredice, kao i dovoz istih) te agregat platila je općina Rakovica, što je bilo presudno da se poslovi uopće mogu izvoditi.
Jednako tako, zajedno sa Turističkim uredom, općina je organizirala i sazivala sve akcije i participirala u osiguranju hrane i pića za akcije. Općina je preuzela na sebe provođenje svih natječaja, nabavu, ishođenje lokacijske dozvole, sve pristojbe, takse i troškove, za osnivanje Javne ustanove itd. Jednako tako, izborila se za sredstva KEC-a i druge donacije za Baraćeve te značajno donirala za Speleoronilačke ekspedicije 2002., 2003. i 2004. godine. Izravno višekratno sufinancirala Dinaride ali i uložila sredstva u uređenje doma (građevni materijal i svu novu stolariju). Nemjerljiv doprinos dat je time da se Baraćeve špilje urede za posjetitelje. Općina je bila glavna organizaciona, financijska i politička lokomotiva, koje je sve vukla u smislu uređenja Baraćevih špilja. Uz bok općine stala je HTZ i Ministarstvo zaštite okoliša, poglavito gosp. Stipe Maleš i gđa. Marija Brajković.
Veliki doprinos popularizaciji, promidžbi i prezentaciji (u javnosti) preko medija krškog podzemnog blaga Rakovice osobno je dao gospodin Tihomir Kovačević sa speleolozima , kroz organizaciju i vođenje triju ekspedicija, opisujući i slikajući sve blago i impresivne motive u svojim monografijama, plakatima i razglednicama, skrbeći također za mnoge donacije kako bi skupe ekspedicije uopće bile izvedive za nova istraživanja uglavnom Panjkove, Varićakove i Nove Baraćeve špilje te utrobe samog potoka Baraćevac, ali i drugih sustava oko Saborskog, Plaškog i na Velebitu.
Za uspješan i profitabilan rad Javne ustanove predstoji jednako iscrpljujući marketinški, organizacijski, promidžbeni i administrativni svakodnevni kreativni rad svih djelatnika ustanove i njenog ravnatelja. Jer sve ovo urađeno bez daljnje zaštite krškog fenomena i istraživanja istog neće puno značiti.
Jednako važno, ako ne i najvažnije za boljitak ovog kraja i svega uloženoga u Baraćeve biti će jedino i isključivo mjerilo – velika posjećenost i popularnost ovog novog turističkog proizvoda. Jedino tako opravdati ćemo povjerenje svih drugih te onih koji su nesebično uložili trud u uređenje Gornje Baraćeve špilje.”
