Speleoronilačka istraživanja u špiljskom sustavu Ponorac–Jovina pećina i u Izvoru Baraćevac
Javna ustanova Baraćeve špilje je u suradnji s udrugom Dinaridi – Društvo za istraživanje i snimanje krških fenomena (DDISKF) u razdoblju od 15. do 24. kolovoza 2025. godine provela speleoronilačka istraživanja na dva lokaliteta unutar Značajnog krajobraza Baraćeve špilje. Istraživanja su provedena u špiljskom sustavu Ponorac–Jovina pećina te u Izvoru Baraćevac.
U istraživanju je sudjelovalo 14 članova DDISKF-a, pod vodstvom Alana Kovačevića.
Cilj istraživanja u špiljskom sustavu Ponorac–Jovina pećina bio je provjeriti pretpostavku o mogućoj povezanosti špilje Suvaje s navedenim sustavom. Istovremeno, u Izvoru Baraćevac cilj istraživanja bio je nastaviti topografsko snimanje špilje.
Špiljski sustav Ponorac–Jovina pećina
Istraživanja u špiljskom sustavu Ponorac–Jovina pećina započela su 15. kolovoza 2025. godine. Nakon dva dana intenzivnih radova na kopanju i proširivanju uskih prolaza, istraživački tim uspio je ući u veći kanal koji ih je nakon približno 200 metara doveo do već poznatog dijela špilje Ponorac. Novootkriveni kanal povezan je s dijelom između drugog i trećeg sifona u špilji.
Spajanjem treće špilje u ovaj špiljski sustav njegova ukupna duljina sada iznosi 3107 metara, čime se sustav Ponorac–Jovina pećina svrstava na 19. mjesto među najduljim speleološkim objektima u Hrvatskoj.
Istraživanja se i dalje aktivno nastavljaju te postoji mogućnost daljnjih otkrića i produljenja ukupne duljine sustava.
Povijest istraživanja sustava Ponorac–Jovina pećina
Sustav Ponorac–Jovina pećina počeo se istraživati 1983. godine, kada je istraženo prvih 1800 metara kanala. Dokumentacija iz tog razdoblja čuva se u arhivi Speleona.
Dvadeset godina kasnije provedena su speleoronilačka istraživanja tijekom kojih je preronjeno pet sifona, nakon čega su istraživači izronili u Jovinoj pećini, čime je sustav povezan i proširen na ukupno 2890 metara.
Istraživanja u Izvoru Baraćevac
Izvor Baraćevac istraživan je i tijekom ranijih ekspedicija, posebice 2002. godine, no tada špiljski sustav nije bio topografski snimljen.
Godine 2004. poznati talijanski speleoronioc Luigi Casati istražio je približno 450 metara pretežito potopljenog kanala. Zbog nedostatka odgovarajuće opreme daljnja istraživanja tada su obustavljena.
Tijekom ekspedicije 2025. godine nastavljeno je topografsko snimanje špilje, pri čemu je snimljeno više od 140 metara kanala.
Istraživanja poput ovoga dio su kontinuiranog rada naše Ustanove na otkrivanju i dokumentiranju podzemnih objekata na području općine Rakovica. Riječ je o zahtjevnom i često nepredvidivom poslu, no svaki novi zaron donosi nova saznanja o putevima podzemnih voda i povezanosti kanala. Naš je cilj što bolje upoznati ovaj skriveni svijet, posebno potopljene objekte koji još uvijek kriju brojne tajne. Nastavit ćemo istraživati, bilježiti i dijeliti nova otkrića s javnošću.
Foto: Hrvoje Cvitanović, Alan Kovačević
