Baraćeve Špilje

BARAĆEVE ŠPILJE • BARAC CAVES • BARAĆ

Language bar

cro baraceve spilje eng baraceve spilje germ baraceve spilje ita baraceve spilje

HÖHLE

• Valorizacija

Valorizacija sa stanovišta zaštite prirode


Preliminarna biospeleološka istraživanja na području Baraćevih špilja ukazala su na iznimnu raznolikost špiljske faune. Utvrđeno je prisustvo tridesetak vrsta, a dio materijala još je uvijek na obradi. Osobito je zanimljiv nalaz lažištipavca iz roda Chthonius koji najvjerojatnije predstavlja novu vrstu za znanost, endemičnu za područje Rakovice. Podvrsta lažištipavca Neobisium stygium ssp. csiki, pronađenau Gornjoj Baraćevoj špiljiendemična je za područje Gorskog kotara i Korduna. Baraćeve špilje predstavljaju i locus typicus zamužjaka pauka vrste Parastalita stygia, te za podzemljara Parapropus sericeus ssp. sinuaticollis, podvrstu endemičnu za područje Korduna. Iz reda ravnokrilaca pronađene su dvije vrste špiljskih konjica, relikti tercijarne faune – Troglophlius cavicola i T. brevicauda.

Baraćeve špilje važno su stanište i za dvije vrste šišmiša koje su u Crvenoj knjizi sisavaca kategorizirane kao gotovo ugrožene (NT) – Myotis myotis i Rhinolophus hyposideros. Obje vrste nalaze se i na Dodacima II i IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC), te na Dodacima Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979.) i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta životinja (Bonn, 1979.). Prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (N.N. 7/06) svi su šišmiši na području Republike Hrvatske strogo zaštićeni.

Iako na području predloženom za zaštitu nisu provedena ciljana floristička istraživanja, terenskim obilaskom djelatnici Državnog zavoda za zaštitu prirode zabilježili su ukupno 60 biljnih vrsta, no procjenjujemo da bi sustavnim florističkim istraživanjima broj evidentiranih biljnih vrsta bio znatno veći. Od posebnog su interesa dvije biljne vrste koje se nalaze na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, a kategorizirane su kao niskorizične (NT) - Cyclamen purpurascens Mill., i Orchis morio L.. Dodatnu florističku vrijednost ovom lokalitetu daje činjenica da je stanište 17 zaštićenih biljnih vrsta.

Prema klasifikaciji krajobraza načinjenoj u okviru Nacionalne strategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (N.N. 81/99) područje predviđenog značajnog krajobraza "Baraćeve špilje" pripada krajobraznoj jedinici „Kordunska zaravan“.

Visoka krajobrazna vrijednost ovog područja očituje se u skladnoj izmjeni šumskih područja visokog stupnja prirodnosti i antropogeno uvjetovanih livadnih površina na kojima se odvija tradicionalni oblik uzgoja stoke. Jedna od specifičnosti krajobraza su i meandrirajući krški vodotoci Suvaja i Kršlja, te izvor Baraćevac i još nekoliko manjih povremenih izvora u bližoj okolici Baraćevih špilja. Prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (N.N. 7/06) krški vodotoci spadaju u kritično ugrožena staništa, te zahtjevaju provođenje mjera očuvanja sukladno Zakonu o zaštiti prirode i EU Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flo class="text"re (Council Directive 92/43/EEC).

Arheološkim iskopavanjima na području Baraćevih špilja utvrđeni su brojni nalazi koji upućuju na vrlo važno ljudsko stanište u prapovijesti i srednjem vijeku. Stoga je šire područje arheološke zone Baraćevih špilja Rješenjem Konzervatorskog odjela u Karlovcu 2003. godine stavljeno pod preventivnu zaštitu.