Baraćeve Špilje

BARAĆEVE ŠPILJE • BARAC CAVES • BARAĆ

Language bar

cro baraceve spilje eng baraceve spilje germ baraceve spilje ita baraceve spilje

HÖHLE

• Špilje

Općenito o špiljama u Hrvatskoj

''Lijepa Naša'' je speleološki eldorado. Rijetko koja država na svijetu je s toliko površine u krškom području. Preko pedeset posto područja Hrvatske s podmorjem čak i sedamdeset posto izgrađeno je od vapnenačkih stijena. Njihova značajka je da se lako tope u vodi. Zajedničkim djelovanjem vode i vapnenca dolazi do stvaranja osebujanog i specifičnog reljefa s velikim brojem krških formi U našoj državi krš se proteže od Istre, preko Hrvatskog primorja, Gorskog Kotara, Korduna, Lika i Dalmacije s otocima sve do granice s Crnom Gorom. Sastavni dio je Dinarskog krša, nazvan po najspecifičnijoj impresivnoj planini Dinari koja se nalazi na granici između Hrvatske i BiH, izrazitoj i tipičnoj vapnenačkoj

Površinske krške oblike karakteriziraju: krška polja, vrtače, škrape, rijeke ponornice, krški izvori, gorska oka, estavele... U kršu je specifična hidrologija. Rijeke i potoci u vapnencima usijecaju duboka korita, koja nerijetko završavaju poniranjem i dalji tok nastavljaju podzemnim putem. To je jedan od načina stvaranja podzemnih oblika krša s podjednako zanimljivim i specifičnim formama kao što su i površinske. Istraživanjem podzemnih fenomena bavi se speleologija - znanost o prirodim podzemnm šupljinama. U Hrvatskoj je poznato preko 8.000 tisuća speleoloških objekata. Potpuno i djelomično je istraženo nešto manje od polovine. Veliki udio u razotkrivanju tajni prirodnog podzemlja daju stručnjaci iz razičitih grana znanosti, ali najviše geolozi, hidrolozi, biospeleolozi, metereolozi, a posebno paleontolozi i arheolozi kad znamo da su špilje u bližoj geološkoj prošlosti služile kao obitavalište i nastambe raznim životinjama, praljudima, a i novovjekom čovjeku. Najčešće dokazi su pronalaženi u taložinama ulaznih dijelova špilja, a i dublje u kanalima. U Hrvatskoj je poznat veliki broj speleoloških objekata koji se ističu s velikim bogtstvom špiljskog nakita, endemičnim vrstama špiljske faune (kao što je čovječja ribica), te vrijednim paleotološkim i arheološkim nalazima. Mali broj špilja i jama je uređen za turističke potrebe. Od poznatih špilja, turistički su uređene Gornja i Donja Cerovačka pećina kod Gračaca u Lici. Nadalje, imamo Špilju Vrelo nedaleko Fužina i Lokvarku kraj Lokava u Gorskom Kotaru, Vrlovku pokraj Ozlja, Grgasovu nedaleko Samobora, Veternicu na obroncima Zagrebačke Gore, Vranjača nedaleko Splita, Biserujku na Krku te jedinu jamu uređenu za turističke posjete - Jamu Baredine pokraj Poreča. Osim turistički uređenih špilja, veliki broj je poluturističkih, a neke su bile uređene još u pretprošlom stoljeću. Od njih su najpoznatije Samogradska u Perušiću i Baraćeve špilje u Novoj Kršlji kraj Rakovice na Kordunu.

Baraćeve špilje nalaze se oko šest kilometara istočno od Rakovice (magistralna cesta Zagreb-Split), nešto više od pola kilometra zapadno od centra sela Nova Kršlja. Ulazi u sve tri špilje na sjevernoj su strani Baraćeve Brine. U samom podnožju Brine između ulaza u špilje je izvor Baraćevac, koji s još dva manja (bez imena) tvori potok Kršlja, što se dvadesetak metara niže sjedinjuje s potokom Suvaja. Kršlja teče nekoliko kilometara kroz polje i na njegovom istočnom dijelu, nizom ponorčića, ulazi u Varićakovu špilju, gdje čini glavninu vodene mase u njenim kanalima.

Baraćeve špilje nekada su se zvale još i Radakovićeve. Prezime Barać više ne postoji u ovom kraju - toponim je iz razdoblja prije ili za turskih provala. Prema usmenom predanju ovdašnjih ljudi, ime špilja potječe od nekog Baraća koji je kod ovih špilja u junačkom megdanu savladao bijesnog turskog gorostasa, te zaslužio tu čast. Znamo da postoje tri špilje. Jedni ih nazivaju Velika i Mala, Gornja i Donja, a treću jednostavno - Treća, koja navodno nema nikakve veze s prethodne dvije. Po novom otkrivanju ulaza i položaja, a sada i novih kanala, mi smo treću prozvali - Nova Baraćeva špilja.